Sretan Dan planeta Zemlje!
Pozdrav!
Ja sam kajak, ime mi je Žuti. Radim kao vodič kajak tura na moru i brinem za okoliš. Moja misija je očuvanje podmorja sjevernog dijela Jadranskog mora. Svakodnevno nailazim na razne izazove, a tebi donosim nekoliko podmorskih priča.
Moj dom je Istra, točnije, živim u uvali Valovine u Puli. Ta uvala dom je mnogih biljnih i životinjskih vrsta, a donedavno su na njenom pjeskovitom dnu živjele i plemenite periske. Ti najveći školjkaši Jadrana plijenili su pogled svih plivača i ronilaca. Nekad su ih ljudi jeli i vadili zbog njihove veličine, a kasnije su postale zaštićene. Zbog utjecaja čovjeka i prirode te podizanja temperature mora, periske je napao parazit. Danas je ostalo svega desetak jedinki na cijelom Jadranu. Srećom, baš je pulski akvarij jedina ustanova u Hrvatskoj koja ih čuva, a ja držim fige za njihov oporavak.
JESTE LI ZNALI?
Periska ima važnu ulogu u ekosustavu, prirodni je filtrat mora. Kroz perisku dnevno prođe 2000 litara vode, koliko odrasla osoba u prosjeku potroši u dva tjedna. Periske proizvode crvene bisere u obliku suze. Nekad su se ti biseri koristili za izradu dugmadi na europskim dvorovima.
Na svom poslu susrećem prijatelje gotovo svakog dana. Oni mi prepričavaju svoje dogodovštine. Neki dan je Posidonija, morska cvjetnica zadužena za upijanje ugljikovog dioksida i stvaranje kisika, bila jako tužna. Iznajmljeni brod počupao joj je nekoliko izdanaka svojim sidrom. Zabrinula se da će u budućnosti potpuno oćelaviti i kao takva više neće moći pružati dom preživjelim periskama ili pak malenom dugokljunom konjicu. Njega sam vidio na proljeće dok se udvarao plešući svoj zanosni ples. Zato sam ga i primijetio, inače je stopljen s okruženjem kako bi se sakrio od gnjuraca i neželjenih pogleda.
JESTE LI ZNALI?
Morska cvjetnica ima antibakterijska svojstva i pokazatelj je čistoće mora. Jedan metar kvadratni posidonije dnevno proizvede 14 litara kisika, otprilike istu količinu koju odrasla osoba u mirovanju udahne u jednom satu.
Morski konjic najviše stradava od ljudskog utjecaja. Lovi ih se za privatne akvarije i trofeje.
Prijatelj Pino, inače morski gnjurac, pričao mi je o susretu s jatom tuna. Dok je lovio svoj doručak na dubini od 20 metara, iznad njega je doplivalo jato tuna. Plivale su kroz stotine malih ribica i stvarale vodene vrtloge. Nerijetko bi se bacale i po površini mora. Tune su mu se požalile da je njihov zadnji ulov bio pun komadića ribarskih mreža i plastike nalik na ribice. Nekoliko tuna bolio je trbuh, no plastike se nisu uspjele riješiti. Pino im je ponudio pomoć skupljajući taj otpad za izgradnju svog gnijezda visoko na stijenama uz more.
JESTE LI ZNALI?
U Jadransko more svake godine dolazi 10.000 tona plastike, što je otprilike jednako težini oko 1000 slonova.
Morski gnjurac vrlo je vješt plivač i ronilac. Ponekad tijekom lova može zaroniti na dubinu veću od 50 metara.
Sličnu dogodovštinu imala je glavata želva imena Greta koja me nedavno pitala za pomoć. Oko vrata joj se zaglavio dio plastične ambalaže, izgledao je kao ogrlica. Nakon nekog vremena postalo joj je sve teže gutati no pomogao sam joj u pravi čas! Prerezao sam plastični prsten i bacio ga u kantu za plastiku. Nakon toga mogla je nesmetano jesti. Ona najviše voli ribe, ježince i meduze pa sam joj donio morska pluća kao pravu poslasticu.
JESTE LI ZNALI?
U Jadranu živi oko 20.000 morskih kornjača, a svake godine preko 3.000 završi u ribarskim mrežama. U Puli postoji oporavilište za morske kornjače. Glavata želva razmnožava se jednom u četiri godine. Tom prilikom izlegne oko 300 jaja od kojih preživi samo 1%.
Ponekad s gostima na turi malo zaronim u more pa na pjeskovito-kamenitom morskom dnu zahvalim trpovima. Njih čak 36 vrsta u Jadranu rade kao čistači morskog dna. Oni između ostalog paze na zaštićene ježince, morske zvjezdače, razne vrste rakova, alge, koralje i spužve. Nađe se tu ponekad i netko tko se uselio iz nekih drugih dalekih mora. Dovezen velikim brodovima i njihovim balastnim vodama, izvore slatke vode u moru oko Pule naselio je plavi rak. Jednoga sam vidio kako svojim snažnim kliještima oštećuje ribarske mreže i jede uzgojene školjke.
JESTE LI ZNALI?
Plavi rak jede sve, stoga predstavlja veliku prijetnju ekosustavu Sjevernog Jadrana. Jedini prirodni neprijatelj mu je čovjek.
Na području rta Kamenjaka o izlovu sam razgovarao s morskim starješinama. Stogodišnji prstaci uživali su u strujanju mora kad se začula buka. Neodgovorni ronioci razbijali su morsko dno čekićima kako bi pincetama izvukli ove 10 centimetara dugačke školjkaše. Ponovno sam se našao na pravom mjestu u pravo vrijeme. Uspio sam otjerati ronioce i spasiti ove strogo zaštićene prijatelje.
JESTE LI ZNALI?
Prstaci žive u stijeni koju otapaju otpuštanjem kiseline i tako si stvaraju prostor za rast. Da bi postigli dužinu od 1 centimetra potrebno im je čak 10 godina!
Ja jako volim more i nastojim činiti dobro koliko god mogu kako bih ga sačuvao.
Evo nekoliko stvari kojima i ti možeš pomoći te ukazati svojim prijateljima da čine isto:
- Poštuj morske životinje i ne vadi ih za pokazivanje drugima.
- Koristi svoju bocu za piće umjesto obične plastične boce.
- Sve što doneseš na more odnesi sa sobom, a smeće baci u kantu.
- Jedi svježu ribu iz Jadranskog mora koju kupiš od lokalnog ribara.
- Sudjeluj u kupanju, ronjenju i veslanju na moru s ljudima koji brinu o njemu.
- Koristi kremu za sunčanje koja čuva koraljne grebene ili nosi odjeću s UV zaštitom.
Zapratite nas i podržite na Instagramu i Facebooku.